Bordeaux je odobrio 6 novih sorti kako bi se odupro globalnom zatopljenju
Dok je poricanje klimatskih promjena još uvijek uobičajen dio političkog govora, vinari se sa stvarnošću globalnog zatopljenja suočavaju već godinama.
adsense_content_v3
Francuski znanstvenici više od deset godina istražuju kako prilagoditi vinograde dramatičnom porastu prosječnih temperatura. Jedan od najvažnijih takvih procesa upravo je okončan u Bordeauxu. Bordoški odbor za vina, krovno regionalno vinsko udruženje, odobrilo je šest novih sorti grožđa za koje smatraju da bi mogle očuvati karakter i integritet njihovih vina u sve toplijim berbama. Aduti novih sorti su otpornost na bolesti, prije svega plijesan, i doprinos strukturi i aromatici vina.
Podloga za ovu povijesnu promjenu bila je lanjska odluka francuskog Instituta za kontrolu porijekla i kvalitete (INAO), tijela koje nadzire francuski sustav apelacija. INAO je odobrio nova pravila za odabir sorti grožđa u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama, omogućavajući ograničenu upotrebu sorti koje ranije nisu bile dopuštene u apelacijama.
Bordoški odbor to je odlučio iskoristiti i 28. lipnja 2020. jednoglasno je odobrio popis novih sorti grožđa koje će, pod pretpostavkom da dobiju odobrenje INAO-a, u ograničenim količinama biti dopuštene u bordoškim vinima. Činjenica da su bordoški vinari tako složno glasali za uvođenje novih sorti puno govori o akutnosti problema s kojima se vinska industrija suočava zbog klimatskih promjena.
Bordeaux trenutno dopušta šest crnih sorti:
- cabernet sauvignon
- cabernet franc
- merlot
- malbec
- carmenere
- petit verdot
i osam bijelih sorti
- semillon
- sauvignon blanc
- sauvignon gris
- muscadelle
- colombard
- ugni blanc
- merlot blanc
- mauzac
Nakon odobrenja INAO-a koje se očekuje uskoro, uz ove će se sorte smjeti koristiti još četiri crne:
- arinarno
- castets
- marselan
- touriga nacional
i dvije bijele sorte
- albariño
- liliorila
Sve novoodobrene sorte tretirat će se kao sorte treće kategorije, dakle ne mogu se svrstati u primarne ni sekundarne bordoške sorte i smjet će saditi na najviše 5 posto površine vinograda. U blendovima će smjeti činiti najviše 10 posto i neće se morati isticati na etiketama. Prve se parcele s novim sortama smiju zasaditi već ove sezone.
Svaka od novih bordoških sorti dolazi sa svojom pričom. Zanimljivo je da su među njima i dvije vrlo poznate strane sorte, alvarinho (albarino) i touriga nacional.
U procesu odabira stručnjaci i vinari kandidirali su gotovo trideset novih sorti, ali bordoški odbor na kraju je odabrao samo njih šest. Uvođenje novih sorti u glasovite apelacije poput bordoških delikatno je pitanje, identitetski i marketinški. Komplicirane kriterije na kraju je zadovoljilo svega šest sorti. Ovo je argumentacija za njih:
Marselan
Marselan, križanac cabernet sauvignona i crnog grenachea, slijedi tipične vegetativne faze bordoških sorti, vrlo je otporan na sivu plijesan i pepelnicu, a njegove male bobice vinima daju bogatu boju, puno tijelo i glatke tanine.
Touriga nacional
U portugalskom Douru odavno su shvatili potencijal tourige nacional u proizvodnji crnih vina i porta. Sada je to potvrđeno i u Bordeauxu. Po mnogima najbolja protugalska sorta i glavna sorta u proizvodnji porta, touriga nacional dozrijeva kasno, otporna je na bolesti i daje veoma strukturirana vina punog tijela koja dozrijevanjem dobivaju na kompleksnosti. Još prije 20 godina Master of Wine John Downes u Decanteru je napisao kako se “ne bi čudio da jednoga dana vidi Tourigu d’Oc, samo kada bi netko u toplom Languedocu shvatio njen potencijal u crnim vinima”.
Castets
Pretpostavlja se da je riječ o zaboravljenoj staroj sorti lz Gironde ili Pirineja. Navodno u Francuskoj danas ima samo 2,9 hektara castetsa. Castets je vrlo otporan na plijesan, daje vina duboke boje s potencijalom za odležavanje, visokim alkoholom i niskim kiselinama.
Arinarnoa
Križanka tannata i cabernet sauvignona razvijena u Francuskoj 1956. Kasno pupa što je čini otpornijom na proljetne mrazove, otporna je na bolesti i daje strukturirana vina visokih tanina i kiselina.
Albariño (alvarinho)
Slavna sorta iz španjolske Galicije i Portugala (vinho verde), albariño daje vrlo suha vina visokih kiselina, relativno je otporan na sivu plijesan, aromatičan je i u Bordeauxu smatraju da će izvrsno kompenzirati gubitak aroma i vibrantnosti u vrlo toplim berbama.
Liliorila
Križanac sorte baroque i chardonnaya koji su Francuzi razvili 1956. Lillioriline male bobice daju moćna, aromatična vina relativno niskih kiselina. Sorta je odabrana iz sličnih razloga kao albariño, zbog sposobnosti da u vrućim berbama sačuva aromatiku i svježinu.
.
